Britanski „Ekonomist“ upozorava da bi moglo da doðe do novog naduvavanja cena internet kompanija čija vrednost dostiže milijarde dolara. U Srbiji je uspeh kada za svoje delo osnivač dobije i nekoliko desetina hiljada evra. Internet-kompanije ponovo vrede mnogo. Vrede milijarde i desetine milijardi dolara. Iako mnoge od njih nisu listirane na berzama, sekundarno tržište pokazuje da se ponovo ulaže u internet iako je pre desetak godina to mnoge koštalo bogatstva. Groupon, koji posetiocima nudi kupone sa popustom na proizvode i usluge, procenjen je na 1,35 milijardi dolara. Zinga vredi oko 10 milijardi dolara. Tu su i kineske verzije društvenih mreža kao što su Renren i Juku, koji su se već našli na američkoj berzi, a takoðe imaju veliku vrednost. A neki od novih internet- giganata postoje tek tri do četiri godine. I nastavljaju da se šire. Ogromne prihode koje stvaraju njihovi vlasnici usmerili su u nove akvizicije. U utakmicu su ušla i „stara“ imena poput Microsofta i Googlea. Na meti Googlea i Facebooka bio je Twitter, a u borbi oko Skypea pobedio je Microsoft sa ponudom od čak 8,5 milijardi dolara. Britanski Ekonomist upozorio je nedavno na mogućnost novog opasnog naduvavanja cena akcija kompanija čiji je biznis “lakši od vazduha”. Kako navodi taj list, ponovo se u svetu interneta traže vrhunski menadžeri, cene zakupa kancelarijskog prostora skaču, a plate talentovanih stručnjaka dostižu milionske iznose. Puno je onih koji tvrde da neće doći do novog dot-com problema. Oni podsećaju da je krajem devedesetih internet bio slabo razvijen, za razliku od sadašnjeg trenutka, tada su internet kompanije imale velike planove, a male prihode dok sada donose veliki novac. Takoðe, tada se na berzi pojavila gomila kompanija, a sada je prisutan relativno mali broj. Meðutim, Ekonomist upozorava da do pumpanja cena dolazi izvan berze, a i oni koji sada ulažu u internet kompanije ne pokazuju uvek mnogo više znanja o tehnologiji od onih koji su krajem devedesetih masovno ulagali u akcije. Problem je i što bi mehur mogao da naraste previše do trenutka izlaska na berzu, a prava opasnost mogle bi da budu precenjene kompanije koje pretenduju da postanu novi Facebook ili LinkedIn. Opasnost bi mogle da predstavljaju i kineske firme ukoliko naiðu na regulatorne probleme u svojoj zemlji, koje bi mogle da preplaše investitore iz ostatka sveta. Situacija u svetu je mnogo globalnija pa bi sada i više ljudi moglo da pohrli u rizično ulaganje i učini eventualno pucanje mehura još opasnijim, upozorava Ekonomist. Gde je od tog sveta Srbija? Daleko. Naravno, kada je o ciframa reč. Zlatne godine bile su one pre krize kada su se investitori, uglavnom iz okolnih zemalja, interesovali da kupuju srpske sajtove. Meðutim, iznosi koje su nudili najčešće su se merili desetinama hiljada evra, a ponekad i stotinama hiljada. Za domaće prilike, reč je o pozamašnim sumama.
|
Procene vrednosti domaćih sajtova (*u dolarima)
- Sajt info Websiteoutlook
- blic.rs 7.922.465 779.530
- b92.net 9.535.206 694.565
- krstarica.com 1.082.769 225.445
- infostud.com - 129.304
- burek.com 775.656 111.186
- webnekretnine.net 31.494 8.708
- polovniautomobili.com - 128.523
- putovanja.info - 29.915
- srbijasport.com 33.215 4.226
- halooglasi.com 194.440 41.960
- mondo.rs 1.092.683 193.647
- mobilnisvet.com 288.411 53.209
|
|
|